Uvjeti rada

Uvjeti rada koji se primjenjuju u Njemačkoj uglavnom su oblikovani zakonima, kolektivnim ugovorima, sporazumima s radničkim vijećem o zapošljavanju ili ugovorima o radu. Zakon o radu definira najvažnije odredbe o radnom odnosu i utvrđuje prava i obveze posloprimca i poslodavaca.

Sadržaj:

1. Probni rad i probni rok
2. Ugovor o radu
3. Naknada za rad
4. Otkaz i zaštita od otkaza
5. Radno vrijeme
6. Godišnji odmor
7. Zaštita na radu
8. Naknada plaće u razdoblju kada ne radite

Izvor: (eu-gleichbehandlungsstelle.de)

Domaći i strani radnici

U njemačkom Zakonu o radu ne radi se razlika između domaćih i stranih radnika. Ako vas u vezi s odredbama radnog prava drugačije tretiraju nego domaće radnike, to nije u skladu sa zakonom i možete zahtijevati svoje pravo na jednako postupanje. Pritom se možete pozvati na:

  • obvezu država članica prema pravu Unije za jednako postupanje prema radnicima iz EU-a kao i prema domaćim radnicima i
  • opće načelo o jednakom postupanju u području radnih odnosa.

To se primjenjuje i u slučajevima kada radite kao privremeni radnik-najamnik („Leiharbeitnehmer”) preko nacionalne agencije za privremeno zapošljavanje.

1. Probni rad i probni rok

Ponekad su poslodavci spremni ponuditi vam ugovor o radu tek ako prethodno odradite nekoliko dana probni rad bez plaće. To znači: na probnom ste radu prije nego što se donese odluka hoćete li dobiti ugovor o radu. Probni rad najčešće se provodi samo jedan dan, ali ponekad i dva do pet dana. Na taj način kandidat i poslodavac dobivaju priliku da se bolje upoznaju. Poslodavac može pritom ispitati kakav je radni moral kandidata, kako obavlja svoje zadaće i sl. S druge strane, kandidat stječe uvid u radno okruženje i radnu atmosferu.

Pozor: Ako ste prijavljeni u Agenciji za rad ili u Centru za zapošljavanje, probni rad morate tu unaprijed prijaviti i za njega od tamošnjeg nadležnog službenika ishoditi dopuštenje!

Savjet: Budući da za probni rad ne primate nikakvu naknadu, trebali biste prethodno razmotriti je li ponuda za posao ozbiljna. Detaljnije informacije pronaći ćete pod Česta pitanja i odgovori (FAQ).

Probni rad ne smije se pomiješati s probnim rokom. Za razliku od probnog rada, tijekom probnog roka ste zaposleni i dobivate plaću za svoj rad.

Probni rok ima dva oblika:

  • Dobivate ugovor o radu na neodređeno vrijeme s ugovorenim probnim rokom. Ako se radni odnos neće nastaviti nakon završetka probnog roka, on se mora otkazati tijekom trajanja probnog roka.
  • Dobivate ugovor o radu na određeno vrijeme koji vrijedi samo dok traje probni rok. U tom slučaju nakon isteka probnog roka automatski završava radni odnos. Ako poslodavac želi s vama nastaviti radni odnos, mora se sklopiti novi ugovor o radu.

Već u ovoj fazi poslodavac može steći dojam posjedujete li stručne vještine za ispunjavanje zadaća. S druge strane, vi možete saznati želite li raditi u tom poduzeću ili ne.

Tijekom trajanja strukovne izobrazbe probni je rok zakonski ograničen na trajanje od najmanje mjesec dana i najviše tri mjeseca. Za razliku od toga, trajanje probnog roka u slučaju radnog odnosa zakonski nije utvrđeno te ovisi o težini posla koji obavljate, ali ne bi trebao trajati dulje od devet mjeseci.

Pozor: Probni rok ne produljuje se za vrijeme dok ste bolesni i ne možete raditi. Međutim, ako bolest potraje dulje vrijeme, to može ugroziti nastavak radnog odnosa.

Otkazni rok u probnom roku je kraći nego kod stalnog radnog odnosa. I vi također imate pravo koristiti skraćene otkazne rokove ako ne želite nastaviti raditi za dotičnog poslodavca.

U probnom roku također imate pravo na korištenje godišnjeg odmora.

Pozor: Za vrijeme trajanja probnog roka poslodavac vam može dati otkaz bez navođenja razloga budući da se zakonska zaštita od otkaza ne primjenjuje na probni rok. Otkaz se može dobiti i za vrijeme bolovanja kada zbog bolesti niste na radnom mjestu.

2. Ugovor o radu

Poslodavac ima obvezu dati vam pisani ugovor o radu najkasnije mjesec dana od početka radnog odnosa. Ugovor o radu potpisujete vi i poslodavac.

Čak i ako je ugovor o radu usmeno zaključen, poslodavac vam je dužan najkasnije mjesec dana od početka radnog odnosa uručiti najvažnije ugovorne uvjete u pisanom obliku. Pisani dokument s ugovornim uvjetima mora biti potpisan od strane poslodavca.

Ugovor o radu ili pisani dokument s ugovornim uvjetima mora sadržavati sljedeće podatke:

  • naziv i adresu poslodavca i radnika
  • početak i trajanje zaposlenja
  • vrstu posla koji se obavlja i opis vaših zaduženja
  • mjesto rada
  • iznos naknade za rad (najčešće bruto plaća)
  • sastavne dijelove naknade za rad (osnovna plaća plus eventualna povećanja i dodaci)
  • radno vrijeme
  • godišnji odmor
  • rokove za otkaz ugovora o radu
  • uputu na važeće kolektivne ugovore ili sporazume s radničkim vijećem o uvjetima zapošljavanja.

Podaci o naknadi za rad (plaći), radnom vremenu, godišnjem odmoru i otkaznim rokovima mogu se zamijeniti uputom na važeći kolektivni ugovor ili sporazum s radničkim vijećem o uvjetima zapošljavanja.

Pozor: Neki poslodavci iz Njemačke vrbuju radnu snagu iz drugih zemalja EU-a tako što nude smještaj ili besplatni tečaj njemačkog jezika. Ugovori o radu i ugovori o osposobljavanju često sadržavaju klauzulu o povratu sredstava kojom se obvezujete određeno vrijeme raditi za dotičnog poslodavca. U slučaju da želite prijevremeno otkazati radni odnos ili promijeniti poslodavca morat ćete vratiti trošak dodatnih usluga koje vam je osigurao poslodavac, na primjer troškove jezičnog tečaja ili najma stana. Ako vaš ugovor o radu sadrži klauzulu o povratu sredstava, zatražite individualno savjetovanje u nekom od savjetovališta. U mnogim slučajevima takvi ugovori nemaju pravnog učinka. Kod ugovora o radu s klauzulom o povratu sredstava često se radi o radnim mjestima s lošim i nepoštenim uvjetima rada. Možda se isplati potražiti bolje radno mjesto.

3. Naknada za rad

U Njemačkoj je zakonski regulirana minimalna plaća. Poslodavac mora u svakom slučaju isplatiti važeću minimalnu plaću. To vrijedi bez obzira radite li za njemačkog ili nekog inozemnog poslodavca. U Njemačkoj država putem carinske uprave kontrolira isplaćuje li poslodavac minimalnu plaću. Za slučaj da poslodavac ne plaća minimalnu plaću, dužan ju j