Otkad traje ova kriza, odnosno otkad je proglašena pandemija koronavirusa, često dobivamo upite klijenata o pravima na potporu za očuvanje radnih mjesta, kako zatražiti propusnicu za radnike ili sebe osobno, kako smanjiti plaću radnika ili kako radnik može koristiti plaćeni ili neplaćeni dopust. Sve te teme smo već obradili i možete ih naći u našem blogu. Sada je na redu i objava važna za naše strane klijente državljane trećih zemalja u kojoj ćemo obraditi pitanja: može li se za strance koristiti potpora za očuvanje radnih mjesta koju odobrava HZZ, može li se strancima odobriti neplaćeni dopust, može li im se dati poslovno uvjetovani otkaz te u kojim slučajevima prestaje važiti dozvola za boravak i rad.

Potpora za očuvanje radnih mjesta za strance, državljane EU ili trećih zemalja

Zbog proglašene epidemije bolesti COVID-19 i ekonomske situacije koja je nastala zbog proglašene epidemije, uvedena je posebna potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom. 26. ožujka 2020. objavljeni su izmijenjeni uvjeti za dobivanje potpore za očuvanje radnih mjesta, a u skladu s tim izmjenama mogućnost za dobivanje potpore za očuvanje radnih mjesta imaju svi korisnici potpora za samozapošljavanje (vlasnici i zaposlenici). Zatim, svi poslodavci koji su izvršili prijavu u sustav HZMO-a do 29.2.2020. godine, kao i poslodavci iz prihvatljivih sektora koji su zaposlili radnike do 29.2.2020.

Prema tome, poslodavci iz tzv. prihvatljivih sektora, a to su poslodavci kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite zabranjen rad i poslodavci koji zbog ove epidemije imaju pad prihoda veći od 20%, mogu tražiti potporu za očuvanje radnih mjesta za sljedeće kategorije radnika:

  • Radnike zaposlene na određeno ili neodređeno vrijeme
  • Radnike koji rade u punom ili nepunom radnom vremenu
  • Radnike koji imaju određeni status kao što su samohrani roditelji, hrvatski branitelji i izaslani radnici
  • Radnike koji su državljani RH, EU ili trećih zemalja

Kada govorimo o državljanima EU bitno je spomenuti da općenito državljani EU u hrvatskoj mogu sklopiti ugovor o radu i raditi bez da pribave dozvolu za boravak i rad. Ako rade dulje od tri mjeseca u RH onda se moraju prijaviti u MUP-u i izvaditi posebnu potvrdu koja se zove „Potvrda o prijavi privremenog boravka u svrhu rada“.  Za razliku od njih, državljani trećih zemalja za rad u RH trebaju pribaviti ili imati dozvolu za rad ili u iznimnim slučajevima koji su izričito nabrojani u Zakonu o strancima mogu raditi i bez dozvole za boravak i rad, a to su primjerice azilanti, državljani trećih zemalja kojima je odobren stalni boravak u RH, a tu se ubrajaju i oni državljani trećih zemlja kojima je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji sa hrvatskim državljaninom.

Za sve navedene kategorije stranaca, državljane EU i državljane trećih zemalja poslodavac može tražiti potporu za očuvanje radnih mjesta, ako poslodavac pripada prihvatljivom sektoru. U uputama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje naglašeno je da se potpora za očuvanje radnih mjesta ne može zatražiti za one strane radnike iz trećih zemalja kojima je istekla dozvola za boravak i rad.

U kojim slučajevima dozvola za boravak i rad prestaje važiti

Dozvola za boravak i rad prestaje važiti ako državljanin treće zemlje više ne ispunjava uvjete za odobrenje privremenog boravka u RH. Zato što je dozvola za boravak i rad dozvola državljaninu treće zemlje da privremeno, do godine dana boravi u RH radi sklapanja ugovora o radu i obavljanja posla u RH. Dakle, ako stranac više ne ispunjava uvjete za privremeni boravak u RH prestaje važiti i dozvola za privremeni boravak i rad.

Dozvola za boravak i rad može prestati važiti i ako državljanin treće zemlje ima ili dobije zabranu ulaska i boravka u RH.

Stranac, odnosno državljanin treće zemlje ima obvezu u roku od 30 dana nakon što mu MUP odobri privremeni boravak u RH, prijaviti svoje boravište. Ako stranac ne prijavi boravište u tom roku izdana dozvola prestaje važiti.

Dozvola za boravak i rad stranaca također prestaje važiti ako državljanin treće zemlje iseli iz RH ili neprekidno boravi u inozemstvu dulje od 30 dana. Ovo je posebno važno većini naših klijenata koji svoje radnike, obično državljane trećih zemalja šalju na rad u inozemstvo te se pitaju hoće li MUP njihovim radnicima ukinuti radne dozvole. Ne morate brinuti jer postoji iznimka koju propisuje Zakon o strancima koji propisuje da dozvola za boravak ne će prestati ako za to postoji opravdani razlog. To je u većini slučajeva izaslanje radnika na rad u inozemstvo, a može biti i spriječenost povratka u RH zbog zatvorene državne granice.

Neplaćeni dopust za radnika državljanina treće zemlje

Poslodavci postavljaju pitanja mogu li svoje strane radnike staviti na neplaćeni dopust. Kao prvo, za neplaćeni dopust potreban je zahtjev radnika, a drugo, radnik koji je na neplaćenom dopustu odjavljuje se sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te mu se ne isplaćuje plaća, odnosno njegov radni odnos je u mirovanju, stoga je stavljanje stranog radnika na neplaćeni dopust problem jer mu se ne isplaćuje plaća, a prema čl.54. Zakona o strancima, stranac mora imati osigurana sredstva za uzdržavanje što je jedan od uvjeta za dobivanje dozvole za boravak i rad. U normalnim okolnostima, državljane trećih zemalja nije moguće staviti na neplaćeni dopust jer bi im u tom slučaju prestala važiti dozvola za rad i boravak. Iznimno zbog okolnosti u kojima se trenutno nalazimo, što je potvrđeno i mišljenjem MUP-a, moguće je i ovakve radnike staviti na neplaćeni dopust dok traju izvanredne okolnosti zbog bolesti COVID-19.

Može li poslodavac državljaninu treće zemlje otkazati ugovor o radu i ponovno ga zaposliti na temelju već izdane dozvole za rad nakon što prođu izvanredne okolnosti

Poslodavac može dati radniku poslovno uvjetovani otkaz u skladu sa Zakonom o radu, kao što to može učiniti i radnik, no tada prestaje važiti izdana radna dozvola. Za ponovno primanje državljanina treće zemlje u radni odnos potrebno je ponovno tražiti dozvolu za rad i boravak.

U slučaju raskida ugovora o radu, poslodavac i državljanin treće zemlje obvezni su obavijestiti policijsku upravu u roku od 15 dana, o prestanku radnog odnosa.


Svakako, bilo bi najbolje da se u ovoj krizi držimo zajedno i budemo solidarni i ne dajemo otkaze radnicima, pogotovo kad nam je na raspolaganju potpora za očuvanje radnih mjesta koju poslodavci mogu koristiti za sve radnike. Nadajmo se da uskoro potpore ne će biti potrebne i da ćemo svi raditi kao i prije i nadoknaditi gubitke. Sretno!