Godišnji paušalni porez | Doprinosi za obvezna osiguranja 2019.

Godišnji paušalni porez – Paušalni obrt

Tko ima pravo na paušalno oporezivanje?

Fizička osoba, odnosno obrtnik koji ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta i samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, ima pravo na paušalno oporezivanje dohotka uz sljedeće uvjete:

1. da nije obveznik poreza na dodanu vrijednost
2. da u prethodnom poreznom razdoblju od djelatnosti nije ostvario ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (300.000,00 kn).

Ukoliko tijekom poreznog razdoblja prestanu postojati uvjeti za paušalno oporezivanje dohotka, Porezna uprava ukinut će doneseno rješenje o plaćanju paušalnog iznosa i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obveza vođenja poslovnih knjiga).

Utvrđivanje godišnjeg paušalnog dohotka

Godišnji paušalni dohodak za samostalnu djelatnost utvrđuje se:

1. u iznosu 12.750,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 85.000,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kuna,
2. u iznosu 17.250,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 115.000,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 85.000,00 kuna do 115.000,00 kuna,
3. u iznosu 22.425,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 149.500,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 115.000,00 kuna do 149.000,00 kuna.
4. u iznosu 34.500,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 230.000,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 149.000,00 kuna do 230.000,00 kuna.
5. u iznosu 45.000,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 300.000,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 230.000,00 kuna do 300.000,00 kuna.

Godišnji paušalni dohodak predstavlja godišnju poreznu osnovicu za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza kako slijedi:

Godišnji paušalni porez na dohodak

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave, primjenom porezne stope od 12% sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Uz to, rješenjem se utvrđuje i iznos mjesečnog paušalnog prireza porezu na dohodak temeljem sjedišta obveznika te rokovi plaćanja.

Ako se po isteku kalendarske godine temeljem podataka iz Obrasca PO-SD utvrdi da su izmijenjeni uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka, Porezna uprava će ukinuti već doneseno rješenje, te donijeti novo rješenje u kojem će se utvrditi novi iznos paušalnog dohotka, paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te razliku za uplatu ili povrat manje ili više uplaćenog paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za proteklu kalendarsku godinu.

Paušalni porez i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja. Obrtnici koji samostalne djelatnosti obavljaju na području Grada Vukovara, na potpomognutim područjima prve skupine i na otocima prve skupine, plaćaju godišnji paušalni porez u visini od 25% godišnjeg paušalnog poreza na dohodak.

Doprinosi za obvezna osiguranja u 2019.

Obrtnici paušalisti kojima je to jedino zanimanje obvezni su plaćati doprinose za obvezna osiguranja, a od 2019. godine ukinuti su doprinosi za zapošljavanje i zaštitu zdravlja na radu.

Doprinosi za obvezna osiguranja iznose:

• za mirovinsko osiguranje
  • Za one samo u 1. stupu – 20%
  • 1. stup – 15%
  • 2. stup – 5%
• za zdravstveno osiguranje – 16.5%

Osnovica za obračun doprinosa obrtnika koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti jednaka je umnošku prosječne plaće i koeficijenta 0,4.

Iznosi obveznih doprinosa obrtnika paušalista u 2019. godini:

Paušalni obrt ne vodi poslovne knjige

Paušalni obrt ne mora vodi poslovne knjige, osim evidencije o prometu Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinskim putem.

Bezgotovinska naplata

Također, za svaku isporuku i obavljenu uslugu obrtnik je dužan izdati račun propisanog sadržaja:

• broj i datum izdavanja
• ime (naziv), adresu i OIB poduzetnika isporučitelja
• količina i uobičajeni trgovački naziv robe ili vrsta i količina usluge
• ukupni iznos naknade

Ostali obvezni elementi računa propisani su Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom:

• Vrijeme izdavanja računa (sat i minuta)
• Oznaka operatera (osobe) na naplatnom uređaju
• Oznaka načina plaćanja – transakcijski račun
  • Na računu obavezno naznačiti:
    • Oslobođeno plaćanja PDV-a po članku 90. St.2. Zakona o PDV-u.

Račun se ispostavlja u najmanje dva primjerka, od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi kao isprava za knjiženje ostvarenog prometa u obrascu KPR.

Naplata u gotovini

Paušalni obrt, odnosno obrtnici paušalisti koji račune naplaćuju gotovinom, u obvezi su izdavati račune putem fiskalnih naplatnih uređaja od 1. srpnja 2017. godine, temeljem zadnjih izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Svi obveznici fiskalizacije dužni su:

1. Internim aktom definirati poslovni prostor i način slijednosti numeriranja računa
2. Istaknuti naljepnicu o obvezi izdavanja i uzimanja računa – za zatvoreni poslovni prostor
3. Imati fiskalnu blagajnu: od Financijske agencije aplikativni certifikat za elektroničko potpisivanje elemenata računa (potpisni certifikat za fiskalizaciju – cijena je 375,00 kuna, a certifikat vrijedi 5 godina), internet vezu, blagajnu i program za dostavljanje podataka Poreznoj upravi.
4. Internim aktom potrebno je odrediti blagajnički maksimum.

Blagajnički maksimum

Obrtnici imaju pravo na blagajnički maksimum do 10.000,00 kn. Blagajnički maksimum ponovo je uveden 01.01.2013. godine, a propisuje ga Zakon o fiskalizaciji.

Blagajnički maksimum je najviši iznos gotovine koji se smije držati u blagajni. Svi primici gotovine moraju se evidentirati u blagajničkoj evidenciji (treba voditi Knjigu blagajne, a kao dokumentacijsku podlogu ispunjavati uplatnice i isplatnice).

Saldo blagajne na kraju dana ne smije prelaziti propisan blagajnički maksimum. To konkretno znači da se gotovina, u iznosu koji prelazi blagajnički maksimum, mora položiti na žiro-račun, isti dan (kad je saldo blagajne prešao blagajnički maksimum), a najkasnije sljedeći radni dan.

Uvezanom knjigom računa (ovjerenom u Poreznoj upravi) paušalist se može koristiti samo iznimno, u slučaju kvara naplatnog uređaja ili ako nije moguće uspostaviti vezu za razmjenu podataka s Poreznom upravom, no njih je moguće koristiti najviše dva dana.

Evidencije propisane za isplatu plaće radnika

Ako je riječ o obrtniku koji zapošljava radnika, za radnika je obvezan voditi evidencije propisane za isplatu plaće i ostale propisane evidencije iz oblasti radnih odnosa. Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, utvrditi će se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju te će mu se, prema potrebi, izdati novo rješenje za buduća razdoblja, s razlikom za uplatu ili povrat poreza za prošlo porezno razdoblje.

Ono se podnosi najkasnije petnaest dana po isteku kalendarske godine.

Prijava u registar poreznih obveznika

Procedura za podnošenje prijave u registar poreznih obveznika paušalnog oporezivanja je različita. Ista ovisi o tome radi li se o novom obrtniku, koji tek počinje s radom, ili obrtniku koji već obavlja djelatnost.

Obrtnik koji tek započinje obavljati samostalnu djelatnost dužan je podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika na Obrascu RPO. Prijava se podnosi Poreznoj upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta u roku 8 dana od dana početka obavljanja samostalne djelatnosti.

Prelazak na paušalno oporezivanje

Obrtnici koji su dosad dohodak utvrđivali temeljem propisanih poslovnih knjiga, a žele i ispunjavaju uvjete za prelazak na utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu i plaćati godišnji paušalni porez i prirez porezu na dohodak, moraju to učiniti najkasnije 15 dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.

U ovom slučaju, obrtnik je obvezan postupiti na način propisan za prestanak djelatnosti u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak, a Poreznoj upravi dostaviti sljedeće dokumente:

1. prijava u registar poreznih obveznika-Obrazac RPO
2. pregled primitaka i izdataka prema podacima iz Knjige primitaka i izdataka-Obrazac KPI
3. pregled ukupnog iznosa tražbina, a na temelju izdanih računa iz Evidencije o tražbinama i obvezama-Obrazac TO.

Izvor: HGK