Obračun plaće izaslanog radnika u državu članicu EU

Radnika u Njemačkoj moramo prijaviti na 1800,00 € bruto i u hrvatskoj mu moramo napraviti isplatnu listu na bruto iznos od 1800,00 €. Radniku je poslodavac dužan isplaćivati minimalnu plaću od 1800,00 €, a doprinosi se plaćaju na osnovicu od 4920 kuna. S obzirom da radnik, koji je na rad izaslan na period duži od 6 mjeseci, porez plaća Njemačkoj pa nije jasno kolika je njegova neto plaća. Za takvog radnika je potrebno u JOPPD obrascu i u isplatnoj listi ispuniti osnovicu na koju plaća doprinose u hrvatskoj (4100,00 + 20% = 4920,00 kn).

Plaću od 1800,00 € treba preračunati u kune i smanjiti za doprinose plaćene na 4900,00 kn, a razliku isplatiti radniku na račun. Što radniku ostane na računu nakon plaćanja poreza po propisima Njemačke, njegova je neto plaća.

Primjer: Kada poslodavac iz RH uputi radnika na rad u državu članicu EU, primjerice Njemačku i ugovorena plaća iznosi 4920,00 kuna te za vrijeme izaslanja radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću za 20% i predviđeno je vrijeme izaslanja radnika u trajanju od 10 mjeseci

  Obračun plaće Napomene
Bruto plaća 13 476,06 kn Plaća zarađena u Njemačkoj
Osnovica za plaćanje doprinosa 4 920,00 kn Bruto plaća uvećana za 20%
MIO 1. stup 738,00 kn 4 920,00 x 15%
MIO 2. stup 246,00 kn 4 920,00 x 5%
Doprinos na plaću ZO 811,80 kn 4 920,00 x 16.5%

Naknade koje se mogu neoporezivo isplatiti izaslanom radniku

Sukladno čl. 7. st. 32. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17 – 80/19) izaslanom radniku neoporezivo se može isplatiti dnevnica za rad na terenu po danu provedenom na radu u inozemstvu kao i svi ostali primitci koji se neoporezivo mogu isplatiti i radnicima koji nisu izaslani.

Pravo oporezivanja

Kada poslodavac iz RH uputi radnika na rad u državu članicu EU, primjerice Njemačku i ugovorena plaća iznosi 5 000 kuna te za vrijeme izaslanja radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću za 20% i predviđeno je vrijeme izaslanja radnika u trajanju od 10 mjeseci, koja zemlja ima pravo oporezivanja?

Ako je radnik izaslan na više od 6 mjeseci radnik plaća porez u Njemačkoj, a u Hrvatskoj samo doprinose.

Za rad koji se obavlja u Njemačkoj pravo oporezivanja ima Njemačka sukladno čl. 15. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska ima u primjeni s Njemačkom, no ako su ispunjeni svi uvjeti iz čl. 15. st. 2. spomenutog ugovora, pravo oporezivanja može imati i Republika Hrvatska. U navedenom primjeru predviđeno vrijeme izaslanja radnika traje 10 mjeseci pa u tom slučaju pravo oporezivanja ima Njemačka jer se radi o periodu izaslanja dužem od 183 dana.

Ako je unaprijed poznato da će radnik biti izaslan na period duži od 183 dana, porez se plaća državi u koju je radnik izaslan.

Obveze poslodavca prema izaslanom radniku

Poslodavac ima obvezu prijave izaslanja radnika na HZZO i HZMO, ishoditi Europsku karticu zdravstvenog osiguranja i potvrdu A1. Izaslani radnik ostaje hrvatski osiguranik, a poslodavac ima obvezu plaćanja doprinosa na bruto plaću uvećanu za 20%. Doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu od 10% se ne obračunava jer je radnik izaslan u zemlju članicu EU.

Osnovica za obračun doprinosa za izaslane radnike

Prema odredbi članka 3. točka 9. Zakona o doprinosima za obvezan osiguranja „izaslani radnik je fizička osoba koja za poslodavca sa sjedištem u republici Hrvatskoj obavlja posao u drugoj državi ……”, a prema odredbi članka 8. Zakona „mjesečna osnovica za obračun doprinosa iz osnovice obvezniku doprinosa jest plaća koju bi izaslani radnik ostvario za iste odnosno za slične poslove u Republici Hrvatskoj prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, odnosno ugovoru o radu, uvećana za 20% “.

Vezano uz status izaslanog radnika i obveze poslodavca, bitno je:

  1. Statusno pitanje izaslanog radnika temelji se, prije svega, na međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju što ih je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama, odnosno da status ovisi o uvjetima pod kojima radnici iz jedne države ugovornice mogu raditi na području druge države ugovornice. Ovo znači da, sukladno odredbama međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju, status izaslanoga radnika ne može imati zaposlenik koji je upućen na rad u državu s kojom Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju.
  2. Prema propisima iz oblasti obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja status izaslanoga radnika evidentira se, odnosno ima početak i završetak te je propisana i obveza poslodavcu prijaviti početak i završetak statusa izaslanog radnika.
  3. Prema odredbi članka 20. Zakona o radu (Narodne novine, broj 137/04 – pročišćeni tekst),ako se radnik upućuje na rad u inozemstvo za razdoblje duže od mjesec dana, a za vrijeme rada u inozemstvu na ugovor o radu će se primjenjivati inozemni propisi, pisani ugovor o radu mora se sklopiti ili se mora radniku uručiti pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo te da ugovor o radu, između ostalih, mora sadržavati i uglavke:
    • o novcu u kojemu će se isplaćivati plaća te
    • o drugim primanjima u novcu i u naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu te
    • ostale uglavke iz članka 17. toga Zakona među kojima je i odredba o osnovnoj plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo.
  4. Prema odredbi članka 1