Novosti za poduzetnike u 2023. godini

Početak 2023. godine donosi niz promjena koje će utjecati na poslovanje poduzetnika. Najveća promjena je uvođenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj, što će zahtijevati prilagodbu poslovnih procesa i knjigovodstvenih evidencija. Osim toga, očekuju se i izmjene u području radnih odnosa, poput promjene minimalne plaće, te izmjene iznosa osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja. Kako bi se uspješno prilagodili ovim promjenama, važno je poznavati nova pravila i pratiti rokove aktivnosti vezane uz uvođenje eura. Pročitajte više o tome što donosi početak 2023. godine i koje su nove obveze koje će se primjenjivati u poslovanju.

Od početka 2023. godine, euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Zakon o uvođenju eura kao službene valute regulira cijeli proces zamjene kune eurom i sadrži odredbe o prilagodbama koje moraju provesti svi subjekti, uključujući obvezu dvojnog iskazivanja, izradu proračuna i financijskih planova, prilagodbe poslovnih knjiga i knjigovodstvenih evidencija te prilagodbe cjelokupnog izvještajnog sustava.

Tijekom procesa uvođenja eura, važno je pratiti rokove aktivnosti vezane uz zamjenu kune eurom. Od 1. siječnja 2023., euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u RH, a od 1. siječnja 2023. do 14. siječnja 2023. trajat će razdoblje dvojnog optjecaja.

Obveza dvojnog iskazivanja

Od 1. siječnja 2024., prestaje obveza dvojnog iskazivanja. Uvođenje eura utječe i na obračun plaće, financijsko izvještavanje, vođenje poslovnih knjiga i radno-pravnu dokumentaciju. Plaće i ostale naknade za prosinac 2022. i sve mjesece nakon toga isplaćivat će se u eurima. Isto tako, prijave poreza za 2022. i ranije godine dostavljat će se u kunama, a za 2023. i nadalje u eurima.

Knjige izlaznih i ulaznih računa za obračunsko razdoblje 2022. i ranije iskazivat će se u kunama, a za obračunsko razdoblje od 2023. u euru. Knjigovodstvene isprave poput računa, uplatnica, isplatnica, izvoda sa žiro računa, otpremnica, dostavnica, narudžbenica i slično, za razdoblje do 31. prosinca 2022. iskazivat će se u kunama, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. u eurima.

Minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine iznosit će 700 eura bruto, što je uvećanje u odnosu na prethodnu godinu od 77,86 eura. Nova minimalna plaća počinje se primjenjivati za mjesec siječanj, a isplaćuje se u veljači 2023. godine. To odgovara iznosu od 5.274,15 kuna bruto.

Promjene u radno-pravnim odnosima počevši od 1. siječnja 2023. donosi novi Zakon o radu, osim odredbi koje reguliraju rad preko digitalnih platformi, koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2024.

Među najvažnijim promjenama su:

• novi način reguliranja sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme
• detaljnije uređenje rada na izdvojenom mjestu (poput rada od kuće ili na daljinu)
• fleksibilniji uvjeti za usklađivanje radnih i obiteljskih obveza te mogućnost radnika da obavlja dodatni rad bez suglasnosti matičnog poslodavca.

Također, agencije za privremeno zapošljavanje moći će sa svojim radnicima sklapati ugovore o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, bez ograničenja sklapanja prvog ugovora o radu na 3 godine. Uvedena je i dopuna odredbe prema kojoj radnik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako mu poslodavac otkazuje ugovor o radu, a radnik je stekao uvjete za starosnu mirovinu.

Nakon što je prošle godine reguliranje rada nedjeljom bilo odgođeno, vlada je u proceduru uputila izmjene Zakona o trgovini kako bi se našao dobar balans između rada i obiteljskog života.

Prijedlog zakona predlaže da trgovci određuju radno vrijeme prodajnih objekata koristeći maksimalno 90 sati u razdoblju od ponedjeljka do subote, a prodajni objekti bi u pravilu bili zatvoreni nedjeljom i blagdanima.

Međutim, predviđeno je da postoji 16 radnih nedjelja u godini kada trgovine mogu biti otvorene, a trgovci će odlučiti koje će nedjelje biti radne na temelju potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika. Tijekom tih tjedana, uključujući radnu nedjelju, trgovci mogu raditi 105 sati tjedno.

Iznimke na koje se ne odnosi zabrana rada nedjeljom

Postoje neke iznimke na koje se zabrana rada nedjeljom neće odnositi, uključujući prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Nedjeljom također mogu raditi trgovine u blizini željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, benzinskih postaja, bolnica, hotela i prostora kulturnih i vjerskih ustanova.

Nedjeljom će također moći raditi kiosci koji prodaju tisak i pekare, ali samo u radno vrijeme blagdana od 7 do 13 sati. Prijedlog zakona uklanja odredbu o “prizivu savjesti” koja bi omogućila radnicima da odbiju raditi nedjeljom.

Prema Zakonu o doprinosima, Ministar financija je dužan donijeti Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za sljedeću godinu do 30. studenog tekuće godine. Trenutačno, ta Naredba još nije objavljena, pa očekujemo da će uskoro biti objavljena. Kada bude donesena, Naredba će objaviti iznose osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu, koji su izračunati kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenata za njihov obračun propisanih Zakonom. To uključuje:

• najnižu mjesečnu osnovicu
• najvišu mjesečnu osnovicu
• najvišu godišnju osnovicu
• mjesečne osnovice za obveze koje određuje Porezna uprava rješenjem
• mjesečne osnovice za obveze koje određuju obveznici obračunavanja
• izabrane više mjesečne osnovice i godišnje osnovice za obveze po osnovi obavljanja druge djelatnosti.

Ukratko, 2023. godina donosi promjene u području radnih odnosa, računovodstva i poreza. Poduzetnici će trebati prilagoditi svoje poslovne procese uvođenju eura, a očekuju se i izmjene minimalne plaće i iznosa osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja. Kako bi uspješno prilagodili svoje poslovanje ovim promjenama, potrebno je pratiti rokove aktivnosti vezane uz uvođenje eura i poznavati nova pravila koja se primjenjuju u radnim odnosima, računovodstvu i porezu.